U Europskoj godini kulturne baštine predstavit će se dovršeni, cjeloviti konzervatorsko-restauratorski radovi na oltaru Poklonstva kraljeva iz župne crkve Marije Magdalene u Čazmi.
Voditeljice: Stela Grmoljez Ivanković i Magdalena Vlaho
Župna crkva sv. Marije Magdalene jedan je od najstarijih sakralnih spomenika u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji. Sustavnim istraživanjima ustanovljeno je da je današnja građevina nastajala u nekoliko faza, a prezentiranjem se nastoji valorizirati prije svega romaničko-gotički i barokni sloj. Inventar crkve većinom potječe iz 18. stoljeća, kad je obnovljena unutrašnjost potpuno uništena u velikom požaru između 1715. i 1720. godine. Crkva je u tom razdoblju dobila izuzetno vrijedan barokni inventar, oltare i propovjedaonicu te orgulje u rokoko stilu.
Uz istraživanja i opsežne radove obnove građevine, Hrvatski restauratorski zavod je 2015. godine proveo konzervatorsko-restauratorska istraživanja na cjelokupnom drvenom inventaru te je počeo s njegovom obnovom. Do sada su, uz kućište orgulja, restaurirane pale na dva bočna oltara sv. Ivana Krstitelja i Blažene Djevice Marije te pala s oltara Poklonstva kraljeva.
Fotoalbum
Oltar Poklonstva kraljeva jedan je od najslikovitijih oltara crkve. Ima zidanu menzu te drveni, polikromirani retabl. Vrh atike oblikuje baldahin s kojega se spušta rezbarena zavjesa, uokvirujući ovalnu sliku svetice i oslanjajući se na oltarnu sliku Poklonstvo kraljeva. Oltar se prvi put spominje 1765. godine, kad se planira njegovo podizanje, a 1767. već se opisuje kao obojen i pozlaćen. Tijekom povijesti izgubio je svoje kipove, osim dvaju anđela adoranata i jednog manjeg anđela na atici. Nedostajući kipovi zamijenjeni su onima sv. Augustina i sv. Nikole. Taj je par velikih, nešto kruće oblikovanih figura stariji od samog oltara: kipovi su nastali između 1732. i 1734. godine za oltar sv. Katarine koji je uklonjen 1924. godine. Pretpostavlja se da su izrađeni u poznatoj kaptolskoj radionici koju je za potrebe opremanja crkava inventarom u prvoj polovici 18. stoljeća osnovao biskup Juraj Branjug. Prvotna polikromija na oltaru većim je dijelom sačuvana i vidljiva, ali koloristički ublažena, zbog potamnjelih slojeva laka. Repolikromirani su stupovi, velike skulpture i antependij.
Uspješan ishod radova rezultat je suradnje s lokalnom zajednicom, župnikom i djelatnicima Konzervatorskog odjela u Bjelovaru. Zbog načina na koji je izvedena konstrukcija oltara, restauratorski radovi na arhitekturi provedeni su in situ, dok su ostali elementi restaurirani u radionicama Hrvatskog restauratorskog zavoda.