U organizaciji Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Strossmayerovoj galeriji starih majstora postavljena je izložba Tragom baštine: Schneiderov fotografski arhiv. Uz izložbu će Hrvoje Gržina, pročelnik Središnjeg fotolaboratorija Hrvatskog državnog arhiva, održati predavanje Fotografski negativi na staklu i filmu - objekti materijalne kulture u digitalno doba u utorak, 8. studenoga u 18 sati u X. dvorani galerije.
Predavanje
Fotografski su negativi materijalni objekti dobiveni u fotografskoj kameri pri samom snimanju, na kojima je zabilježen trag svjetlosti reflektirane od odabranog prizora iz zbilje. Negativi – kako oni na staklenim pločama tako oni na savitljivoj podlozi (filmu) – razmjerno su dobro zastupljeni u zbirkama različitih institucija i privatnih vlasnika diljem Hrvatske. Budući da su nastali izravno u kameri, uključuju najveću moguću količinu zabilježenih informacija o referentu iz stvarnosti, koja se svakom narednom generacijom u određenom postotku gubi, bilo da je riječ o iz njih izrađenim otiscima ili pak njihovim kopijama jednakog polariteta.
Fotografsku je sliku lakše promatrati u pozitivu pa se stoga često, kroz postupak reformatiranja, pretvara u skalu tonskih vrijednosti koja korespondira s onom snimljenog objekta ili prizora. Namjesto nekadašnjeg kontaktnog otiskivanja ili pak povećavanja/umanjivanja fotografske slike, danas je sveprisutni oblik reformatiranja fotografija njihova digitalizacija, kojom će digitalna slika – u slučaju da je postupak proveden izravno iz izvornog negativa – dobiti najveću moguću količinu informacija zabilježenih u kemijskoj fotografskoj slici, što kod dokumentarnih snimaka nipošto nije zanemarivo. No, ne bi li blagodati današnje tehnologije i digitalne slike bile optimalno iskorištene, tijekom cijelog procesa digitalizacije valja imati na umu ključne osobitosti samih negativa, kao i voditi računa o tehničkim parametrima digitalne slike te o opremi za njezino dobivanje.
Temeljeći se na višegodišnjem iskustvu identifikacije i digitalizacije negativa i ilustrirano različitim primjerima hrvatske fotografske baštine, predavanje će ukratko ocrtati osobitosti ovih fotografskih objekata te pružiti smjernice za njihovo ispravno prepoznavanje i uspješno reformatiranje fotografske slike iz analognog u digitalni zapis.
Izložba
Schneiderov fotografijski arhiv, koji okuplja više od dvije i pol tisuće snimaka nastalih 1930-ih, u okviru višegodišnjeg projekta inventariziranja hrvatske povijesnoumjetničke baštine, dobrano je poznat stručnoj javnosti. Izrastao pod okriljem Akademije, plod je predanoga rada Artura Schneidera, dugogodišnjeg upravitelja Strossmayerove galerije, gdje se od samih početaka skrbi o vrijednoj fotodokumentacijskoj cjelini. Kao nezaobilazan izvor informacija o stupnju očuvanosti spomeničke baštine prije Drugoga svjetskog rata, a nerijetko i jedino vizualno svjedočanstvo o spomenicima koji su u međuvremenu propali ili nestali, imala je važnu ulogu u povijesnoumjetničkim istraživanjima te u konzervatorsko-restauratorskoj djelatnosti. U istraživačkom radu stručnjaci ne konzultiraju Arhiv isključivo kao vizualni resurs već proučavaju i raznoliko popratno dokumentarno gradivo.
Nedavno su negativi iz Schneiderova arhiva digitalizirani, čime se rukovanje krhkim izvornicima svelo na najmanju moguću mjeru, a uvrštavanjem digitaliziranog sadržaja u Akademijin virtualni repozitorij snimke su postale javno dostupne. Izložba, upriličena povodom okončanja projekta digitalizacije, zamišljena je kao njezin logičan nastavak i nadopuna. S punom sviješću o ograničenjima koja digitalizacija gradiva, neizbježnim selektiranjem, dematerijaliziranjem i dekontekstualiziranjem izvornika, stavlja pred baštinske profesionalce, osmislili smo izložbu kojom nastojimo pružiti potpuniji uvid u kompleksnost cjeline i u nju »upisanih« mikrohistorijskih i epistemoloških slojeva. Uz izvorni i sekundarni fotografski materijal, prezentirat će se stoga i obavijesna pomagala, pozamašna popratna registraturna dokumentacija te srodno arhivsko gradivo. Predočit će se materijalna svojstva negativa, povijest vidova pohrane i zaštite te uzroci i posljedice njihove mjestimično prisutne deterioracije. Izložit će se k tomu fotooprema vremenski ili provenijencijom srodna matičnom fotografskom materijalu. Kontekstualizaciju eksponata omogućit će potanka rekonstrukcija začetaka i tijeka Schneiderove kampanje, uz biografije najvažnijih sudionika u projektu. Dodatnu će ilustraciju pružiti atraktivan vizualni materijal: uvećanja tematski grupiranih izvornih snimaka te niz usporednih prikaza nekadašnjeg i današnjeg izgleda odabranih objekata, temeljenih na fotodokumentaciji Hrvatskoga restauratorskog zavoda i zagrebačkoga Konzervatorskog odjela Ministarstva kulture.
Izložba se može razgledati do 13. studenoga 2016., utorkom 10-19, srijedom, četvrtkom i petkom 10-16, a subotom i nedjeljom 10-13 sati.