Hrvatski restauratorski zavod predstavlja konzervatorsko-restauratorske radove na arhitekturi glavnog oltara sv. Mihovila arkanđela iz Velike Ludine, kao i dosadašnja saznanja o sagledavanju kiparskog djela Franje Antona Strauba.
Voditeljica: Snježana Hodak
Crkva sv. Mihaela arkanđela u Velikoj Ludini spominje se u kanonskim vizitacijama od 1715. godine kao drvena kapela župe Sv. Križ te 1721. godine kao samostalna župa. U vizitaciji iz 1746. godine spominje se zidanje nove crkve pod patronatom grofa Erdödyja, dok zapis iz 1761. godine opširno opisuje novi glavni oltar, rad Franje Antona Strauba, čije su oslikavanje i pozlata završeni 1765. godine. Crkva je, kao i njezin drveni inventar, obnavljana 1853., 1877. te 1906. godine.
Oltar sv. Mihaela dvokatni je retabl koji arhitekturom zatvara svetište. Visokog je postamenta s polukružnim otvorima ophoda ponad kojih su svijetle niše prvog kata s monumentalnim skulpturama proroka sv. Zaharije i sv. Joakima. Uz zidove su smještene skulpture sv. Ivana Krstitelja i sv. Ivana evanđelista, a uz središnju sliku skulpture sv. Stjepana i sv. Ladislava. Na atici je F. A. Straub uveo motiv zastora koji iz kupolastog baldahina scenski otvara središnji okul ispred kojega je u glorijoli zlatnih zraka skulptura Imakulate. Arhitektura marmoriziranog oslika oltara nosi pozlaćenu ornamentiku svojstvenu radovima radionice obitelji Straub.
Fotoalbum
Hrvatski restauratorski zavod od 2003. godine izvodi konzervatorsko-restauratorske radove na oltaru sv. Mihaela. Do sada je završena stolarska sanacija statike oltara i cjelokupni restauratorski radovi na atici, svim skulpturama i dekorativnim elementima te na dijelu arhitekture oltara prvog kata.
Velikoludinski rad radionice obitelji Straub, jedno od najreprezentativnijih djela kasnobaroknog kiparstva u sjeverozapadnoj Hrvatskoj, dio je projekta Tragom umjetnosti obitelji Straub (TrArs). Taj međunarodni projekt posvećen je proučavanju i predstavljanju umjetničkih djela koja su izradili članovi obitelji Straub tijekom 18. stoljeća u Njemačkoj, Austriji, Sloveniji i Hrvatskoj. Projekt je financiran sredstvima Europske komisije, Ministarstva kulture RH i Bavarskog državnog ministarstva obrazovanja, znanosti i umjetnosti.