U Restauratorskom odjelu Hrvatskog restauratorskog zavoda u Ludbregu završeni su višegodišnji cjeloviti konzervatorsko-restauratorski radovi na propovjedaonici iz župne crkve Presvetog Trojstva u Ludbregu.
Propovjedaonica je jedan od najstarijih i najvrjednijih dijelova inventara župne crkve Presvetog Trojstva u Ludbregu, te samim time ima svojstvo kulturnog dobra upisanog u Registar zaštićenih spomenika kulture Republike Hrvatske. Nastala je oko 1750. godine, a smatra se jednim od značajnijih ostvarenja kipara Stjepana Severina iz Križevaca. On je djelovao od 20-tih do 60-tih godina 18. stoljeća na području srednje Podravine, od Ludbrega do Virovitice i Čazme, a u tom periodu izradio je velik broj oltara, propovjedaonica i skulptura. Njegov stil karakterizira bogata stvaralačka mašta s velikom raznolikošću dekorativne ornamentike i širokom lepezom njemu svojstvenog i prepoznatljivog tipa svetačkih likova. Posebno je bio vješt i maštovit u izvedbi reljefa, što mu je jedna od značajnih karakteristika opusa.
Ludbreška propovjedaonica je bila vrlo oštećena zbog prirodnog starenja materijala od kojeg je izrađena, a njeno stanje je bilo dodatno narušeno recentno izvedenom nestručnom intervencijom. Budući da je propovjedaonica jedan od najvrjednijih spomenika kulture očuvanih u ludbreškom kraju, bila je uvrštena u program zaštitnih radova na pokretnim kulturnim dobrima u okviru redovne djelatnosti radionice za drvenu polikromiranu skulpturu Restauratorskog odjela Hrvatskog restauratorskog zavoda u Ludbregu, uz podršku nadležnog Konzervatorskog odjela Ministarstva kulture u Varaždinu.
Radovi na propovjedaonici započeli su 2010. godine demontažom i dezinsekcijom, te konzervatorsko-restauratorskim istraživanjima tijekom kojih je izrađena opsežna fotografska, pisana i grafička dokumentacija. U istraživanja su bili uključeni stručnjaci iz Prirodoslovnog laboratorija Hrvatskog restauratorskog zavoda koji su obavili identifikaciju i analizu slojeva boja i veziva, a izrađen je i trodimenzionalni snimak propovjedaonice, kao sastavni dio grafičke dokumentacije. Najzahtjevniji dio procesa obnove bili su sami konzervatorsko-restauratorski radovi kojima je propovjedaonici vraćen njen izvorni barokni sjaj.
Fotoalbum
Oštećenja su bila velika i brojna, a izvorna polikromija na govornici i baldahinu propovjedaonice, izvedena u tehnici slikane imitacije teksture rezanog drveta (fladerunga), specifične za Severinov opus, kao i bogata pozlata i posrebrenje s lazurama na kipovima anđela i crkvenih otaca, te dekorativnim elementima i reljefima bila je višeslojno prekrivena uljanim i kovnim bojama koje su oksidirale i potamnjele. Na propovjedaonici je bio prisutan i velik broj mehaničkih oštećenja drvenog nosioca, što se podjednako odnosilo na dijelove konstrukcije koje je trebalo stolarski učvrstiti, kao i na kipove i ukrasne elemente na kojima je bilo potrebno mjestimično rekonstruirati nedostajuće dijelove rezbarije
Konzervatorsko-restauratorski radovi su završeni u studenom 2017. godine i propovjedaonica je vraćena i montirana na njenu izvornu poziciju u župnoj crkvi. Radove na propovjedaonici je vodila viša restauratorica tehničarka Dana Buljan Cypryn, a sudjelovali su restauratori: Dijana Črepinko, Tomislav Sikinger, Stanko Kirić, Zlatko Kapusta, Dunja Lončar, Paula Bule, Ana Šapina i Sabina Matišić.
Radovi su u cijelosti bili financirani sredstvima Ministarstva kulture RH. Izradu trodimenzionalnog snimka propovjedaonice koji je izradila tvrtka Vektra d.o.o. iz Varaždina sufinancirali su Grad Ludbreg i RKT župa Presvetog Trojstva.