chapter03.jpg
poganac_naslov

U okviru opsežnog programa konzervatorsko-restauratorskih radova na obnovi ikonostasa Jovana Četirevića Grabovana u crkvi Sv. velikomučenika Georgija u Velikom Pogancu, u prosincu 2013. godine na ikonostas su vraćene dvije ikone nakon konzervatorsko-restauratorskih radova provedenih u Odjelu za štafelajno slikarstvo Hrvatskoga restauratorskog zavoda.

Crkva Sv. Georgija u Velikom Pogancu

Jednobrodna kasnobarokna parohijska crkva Sv. Georgija sa zaobljenim svetištem i kupolastim svodom nad lađom izgrađena je oko 1722. godine. Uz glavno pročelje prislonjen je zvonik, a nedaleko ispred pročelja se nalazi zidana kapija s krovom. Najvredniji dio crkvenog inventara je veliki ikonostas iz 1779. godine, signirano djelo ikonopisca Jovana Četirevića Grabovana.

poganac_uvod

Ikonostas

Ikonostas iz pravoslavne crkve Sv. velikomučenika Georgija u Velikom Pogancu složena je drvena konstrukcija koja odvaja svetište od glavnog prostora crkve. Građen kao ravan pregradni zid koji u cijelosti prekriva ulaz u svetište, učvršćen je u bočne zidove crkve, pod i lučni obod na svodu. Prolaz iz crkve do apside iza ikonostasa otvoren je sjevernim i južnim đakonskim vratima te carskim dverima u sredini. Stražnja strana ikonostasa je bez ukrasa, a vidljive su potporne grede i jednostavna daščana oplata koja je postavljena do visine iznad gornjeg ruba najvišeg reda ikona. U prostoru iznad njih, zaokruženom s gornje strane drvenim lukom s medaljonima, nema oplate, već je postavljeno drveno oslikano Raspeće, ikone Bogorodice i sv. Jovana Preteče te ukrasne rezbarene vaze sa cvijećem.

Prednja strana ikonostasa oslikana je i pozlaćena, a prema kanonskoj shemi podijeljena je u nekoliko cjelina: do tla se nalazi parapet, a na njemu drugi red, oba su ukrašena ikonama, koji zatvaraju s carskim dverima i bočnim vratima prvu cjelinu. Na dverima su prikazani proroci Salomon i David te Navještenje, a na bočnim vratima arkanđeo Rafael i arkanđeo Gabrijel. S lijeve strane nalaze se ikone sv. Nikole te Bogorodice, i u donjem redu Čudo sv. Nikole i Bijeg u Egipat. Nadesno su prikazani Krist (sa signaturom i datacijom) i Sv. Jovan Preteča te Žrtva Abrahamova i Glavosijek sv. Jovana(?).

Redovi – etaže odvojeni su širokim profiliranim vijencem, a kolumne, sedam okomitih cjelina ikonostasa podijeljene su polustupovima i pilastrima s bogato ukrašenim rezbarenim i pozlaćenim bazama i kapitelima. Središnja kolumna s carskim dverima u donjim te ikonama Uskrsnuće i Deizis u gornjim redovima, naglašena je lukovima koji slijede oblik profiliranih vijenaca.  Treći red, arhitravna greda (kosmitis), nosi ikonu Kristovog uskrsnuća iznad centralnih carskih dveri i po tri raskošno uokvirene dvojne ikone s lijeve i desne strane s prikazima iz života Krista i Bogorodice (Blagdani). S lijeva na desno to su: Rođenje Bogorodice / Vavedenje (Susret u hramu), Poklonstvo kraljeva / Krštenje i Obrezanje / Blagovest, zatim Uskrsnuće Lazarovo / Cvijeti (Put u Jeruzalem), Uznesenje Bogorodice / Duhovi te Preobraženje Gospodinovo / Uspenije (Smrt Bogorodice). Templon, četvrti red na središnjem mjestu u centralnoj kolumni zauzima ikona Deizis, a bočno od nje su smještene, kao i u donjem redu, dvojne ikone koje ovdje prikazuju niz od dvanaest svetih apostola: sv. Filip / sv. Bartolomej, sv. Simon / sv. Matej, sv. Luka / sv. Petar, zatim s desne strane, četiri sveca koje zbog stanja sačuvanosti nije moguće identificirati te na kraju reda ikona sv. Jakova / sv. Tome.

Zbog naslaga površinske nečistoće i potamnjelog laka motive koji su prikazani na dvanaest medaljona kojima je ukrašen luk na najvišem dijelu ikonostasa također nije moguće razaznati. Prema pravilima o razmještaju ikonografskih prikaza tu se vjerojatno nalaze figure svetih patrijarha, no zasad se prepoznaje samo tema središnjeg medaljona - Bogorodica s djetetom.

Fotoalbum

Stanje sačuvanosti i radovi

Na ikonostasu se nalazi ukupno dvanaest ikona, dvanaest dvojnih ikona, trinaest medaljona, zatim carske dveri, dvoja oslikana bočna vrata te središnje Raspeće. Sve ikone u prvom i drugom redu učvršćene su u odgovarajući otvor koji je za njih načinjen u oplati te je njihova poleđina vidljiva sa stražnje strane ikonostasa. Rezbareni ukrasni okviri dio su oplate i nije ih moguće demontirati.

Dvojne ikone s ukrasnim okvirima u trećoj i četvrtoj etaži, kao i medaljoni na luku, načinjene su od jednog komada drveta, a zabijeni su s lica, kovanim željeznim čavlima na oplatu ikonostasa.

Nosilac svih oslikanih površina je drvo, a slikani sloj je izveden kombiniranom tehnikom tempere i uljanog medija na svijetloj, tutkalno-krednoj preparaciji. Površina ikona s ukrasnim okvirima prekrivena je tamnim, neprozirnim slojem prljavštine, čađi i prašine. Boja i preparacija su dobro vezani uz podlogu izuzev kod nekih ikona u prvom redu, primjerice desne vratnice carskih dveri s prikazom Navještenja gdje se veći fragmenti odižu i prijete otpadanjem. Na slikama u prva dva reda vidljive su brojne lakune i izgubljeni dijelovi slikanog sloja.

Pored naslaga nečistoće, gubitaka boje, najozbiljniji konzervatorsko-restauratorski problem predstavljaju zone ikonostasa, osobito ikone treće etaže koje prikazuju scene iz života Krista i Bogorodice koje su stradale tijekom ranijih pokušaja čišćenja. Upotrebom reaktivnih kemikalija i sredstava za čišćenje, na mnogim je mjestima oštećena i nepovratno uništena izvorna polikromija, originalna osnovna boja, završne lazure i dr. Na većim dijelovima oštećenih ikona vidljivi su samo ostaci bijele, stanjene preparacije ili drveta.

Konzervatorsko-restauratorski radovi na drvenom inventaru crkve Sv. Georgija pokrenuti su sredinom 2008. godine preventivnim i izravnim konzerviranjem ikonostasa te ostalog sakralnog inventara crkve, zbog lošeg stanja u kojem su ikone i drvena konstrukcija ikonostasa zatečene. Radovi su uključivali podljepljivanje odignutih dijelova polikromije i pozlate na ikonama i arhitekturi ikonostasa te hitnu stolarsku konsolidaciju, odnosno podizanje potonulog luka desne strane ophoda ikonostasa. Početkom svibnja 2010. godine provedena su istraživanja slikanih slojeva polikromije i pozlate na ikonama i arhitekturi ikonostasa kao i na ostalom drvenom inventaru crkve - otvorene su sonde na ikonama, okvirima, ornamentima i  arhitekturi, kroz sve redove ikonostasa i uzeti su uzorci radi laboratorijske analize i identifikacije pojedinih dijelova ikonostasa za koje nije dobiveno dovoljno informacija postupkom sondiranja. Zbog narušene statike i daljnjeg propadanja desne strane ikonostasa, krajem 2012. godine započeti su radovi na zamjeni trule, nosive grede ikonostasa te je postavljena nova, na prethodno izgrađen i ukopan betonski zid.

Na dvojnoj ikoni Sv. Filip / sv. Bartolomej i medaljonu s luka ikonostasa Prorok Danijel tijekom 2013. godine u Odjelu za štafelajno slikarstvo Hrvatskoga restauratorskog zavoda u Zagrebu provedeni su cjeloviti konzervatorsko-restauratorski radovi. Površina oslika i ukrasnih okvira očišćena je od naslaga nečistoće, a uklonjeni su i neprozirni, višeslojni nanosi laka. Manjkajući dijelovi preparacije nadomješteni su krednim kitom te retuširani kombiniranom tehnikom boja u vodenom i smolnom mediju. Dijelovi slikanog sloja na medaljonu Prorok Danijel koji su oštećeni i mjestimice u cijelosti odstranjeni ranijim čišćenjima, nadomješteni su restauratorskim bojama načinjenim od pigmenata i smolnog laka. Prekrivajući zone gdje izvorna polikromija nedostaje, transparentnim nanosima retuša rekonstruirani su obrisi forme i izgubljenog slikarskog oblikovanja.

Restauratorske radove pratile su analize pigmenata i mikrouzoraka boje koje su upotpunile identifikaciju izvornih materijala i potpomogle u tumačenju naknadnih intervencija na ikonama.

U prosincu 2013. godine restaurirana dvojna ikona Sv. Filip / sv. Bartolomej i medaljon s prikazom Proroka Danijela vraćeni su na ikonostas u crkvu. Temeljem dosada provedenih radova i istraživanja, a uzimajući u obzir raspoloživi broj radnih sati i prostora, načinjen je prijedlog radova na cijelom ikonostasu u slijedećim godinama.

Autori: Pavao Lerotić, Edo Anušić

Go to top