chapter06.jpg

Zidni oslik u kapeli Sv. Jelene u Oprtlju

svjelena_naslov

Romanička kapela Sv. Jelene pokraj Oprtlja jedna je u nizu istarskih crkava s vrijednim zidnim oslikom iz kasnosrednjovjekovnog razdoblja. Zidne slike u apsidi i na trijumfalnom luku djelo su majstora Klerigina II. (Cleriginus II.) iz Kopra naslikane u prvoj polovici 15. stoljeća. Restauratori su zatekli slike s teškim oštećenjima - široke i duboke pukotine presijecale su zidnu sliku u apsidi na nekoliko mjesta, a među brojnim lakunama oštećenih žbukanih slojeva neke su otkrivale i kamenu građu. Na određenim mjestima zidne su slike bile i naknadno preslikane tvrdim i za podlogu čvrsto vezanim preslikom. Složeni konzervatorsko-restauratorski postupci uslijedili su na sanaciji građevine, uklanjanju naknadno nanesenih žbuka i naliča na unutrarnjim zidovima te zaštiti, konsolidaciji i reintegraciji izvornih slojeva.

Smještena u okolici istarskog gradića Oprtlja, romanička kapela Sv. Jelene jednobrodna je građevina s upisanom polukružnom apsidom. Iznad zapadnog pročelja uzdiže se malena zidana preslica, a s obje strane ulaznih vrata nalazi se po jedan prozor. Sjeverni i istočni zid posve su zatvoreni, a još jedan prozorski otvor nalazi se na južnom zidu građevine.

svjelena_uvod

U središtu apside nalazi se zidna slika s prikazom Majestas Domini okružena simbolima četvorice evanđelista. U sjevernom dijelu kalote prikazani su lav i orao kao simboli sv. Marka i sv. Ivana, a u južnom anđeo i vol, simboli sv. Mateja i sv. Luke. Na sjevernoj strani apside nalazi se i prikaz okrunjene crkvene titularke sv. Jelene, a na južnoj sv. Biskupa, dok je u tjemenu prikazan Jaganjac Božji. Na trijumfalnom luku smješten je prizor Navještenja, s lijeve strane anđeo Gabrijel, a s desne sv. Marija. Donja zona zidova ukrašena je mramoriziranim pravokutnim poljima. Oslici su razdijeljeni vegetabilnim i geometrijskim bordurama. Zidne slike u apsidi i na trijumfalnom luku (uz vrlo male fragmente oslika na ostalim zidovima) naslikao je u prvoj polovici 15. stoljeća majstor Klerigin II. (Cleriginus II.) iz Kopra.

Fotoalbum

Zidne slike bile su znatno oštećene. Široke i duboke pukotine zapunjene tamnosivom cementnom žbukom presijecale su zidnu sliku u apsidi na nekoliko mjesta, ponajviše središnju scenu Majestas Domini, a među brojnim lakunama oštećenih žbukanih slojeva različitih veličina i dubina, neke su otkrivale i kamenu građu. U donjoj zoni sjevernog dijela apside intonaco se odvojio od podloge u vidu više velikih podbuhlina. Mramorizirana polja u apsidi i na trijumfalnom luku bila su prilikom neke kasnije intervencije preslikana tamnocrvenom i tamnosivom bojom. Ti su preslici izrazito otvrdnuli i prianjali su uz podlogu, kao i ostaci prvog sloja vapnenog naliča ispod njih. Izvorni slikani sloj brisao se na dodir, praškasto osipao i ljuskao na više mjesta, napose u zoni cvjetanja soli.  Na mnogim je mjestima slikani sloj otpao, a na trijumfalnom luku oslik je gotovo potpuno bio prekriven vapnenim naličima. Sjeverni, južni i zapadni zid kapele prekriveni su novijom žbukom te vapnenim i bojenim naličima. U nižim zonama svih zidova građevine bila su očita mikrobiološka zagađenja i cvjetanje soli.

Glavni uzroci lošeg stanja objekta i zidnih slika bili su loše stanje krova i visok nasip koji se nalazio uz vanjske zidove građevine. Sanacija je obuhvatila popravak krovišta, uklanjanje nasipa i naknadno nanesene žbuke s unutarnjih zidova bez oslika. Svi takvi slojevi žbuka i naliča skinuti su dlijetom i čekićem te skalpelima s kalote u apsidi, s trijumfalnog luka te sa sjevernog, južnog i zapadnog zida. Na zidove bez oslika nanesen je tonirani vapneni nalič izravno na kamen, a naslikani posvetni križevi otkriveni skidanjem žbuke (na svim zidovima) prezentirani su u cjelini. Otvrdnuli preslici na mramoriziranim poljima uglavnom su uklonjeni skalpelima, no ostavljeni su ondje gdje bi uzrokovali oštećivanje izvornog slikanog sloja.

Otkriveni fragmenti oslika na sjevernom i zapadnom zidu te rubovi lakuna obrubljeni su vapnenom žbukom. Sipka žbuka intonaca učvršćena je otopinom proizvoda Syton W30 koji je nanesen kistom. Za konsolidaciju žbukanih slojeva odvojenih međusobno ili od podloge korišten je proizvod PLM-A disperziran u destiliranoj vodi. Mjesta gdje se intonaco odvojio od podloge, čime su nastale podbuhline udaljene od površine zida i do 7 cm, najprije su zaštićena otopinom  proizvoda Primal AC33 u destiliranoj vodi i s nekoliko slojeva japanskog papira. Da bi se spriječilo daljnje osipanje, rubovi oštećenja učvršćeni su vapnenom žbukom. Žbuka oslabljene kohezije i adhezije unutar podbuhlina, sačuvana žbuka na nosiocu i ona na poleđini odvojenog intonaca, natopljene su otopinom Sytona W30. Nosilac i poleđina intonaca podloženi su PVC mrežom i vapnenom žbukom, a intonaco koji je omekšan vodom laganim je pritiskom vraćen na novu podlogu. Pulverizirani slikani sloj konsolidiran je otopinom proizvoda Paraloid B72 u toluenu koji je nanesen kistom preko japanskog papira. Ljuskice slikanog sloja konsolidirane su istom otopinom Paraloida B72 te mjestimično otopinom proizvoda Mowilith 30 u toluenu koji je nanesen na oštećenja, pri čemu su ljuskice vraćene na podlogu preko Melinex poliesterske folije i tople špahtle. Oštećenja u žbukanim slojevima reintegrirana su vapnenom žbukom različite granulacije agregata u nekoliko slojeva, ovisno o dubini. Koristila se žbuka sastavljena od kvarcnog pijeska, kamenog drobljenca, mramornog praha i gašenog vapna.

Razina novonanesene žbuke na svim je mjestima ujednačena s razinom intonaca. Nekoliko većih lakuna reintegrirano je tek izvedbom žbukanih nadoknada. Kako bjelina nove žbuke ne bi dominirala, one su oličene vapnenim mlijekom toniranim zemljom iz okolice kapele, a bojom su obnovljene samo trake koje uokviruju bordure da bi se kompozicijama vratio njihov prvotni okvir. Reintegracija slikanog sloja izvedena je metodom tratteggio, prateći polikromaciju okolnog izvornika, no slabijeg intenziteta boje kako bi se naznačila razlika između izvornog i novonanesenog slikanog sloja te zbog postupnog tamnjenja retuša. Kao vezivo, pigmentima u prahu dodana je otopina gumiarabike u destiliranoj vodi uz dodatak Cetavlona.

Autorica: Neva Pološki
Kontakt: Josip Brekalo, viši konzervator-restaurator

Literatura

BrankoFučić, Istarske freske, Zagreb, 1963.

Go to top