Brošure i deplijani
Brošure i deplijani
Istraživanje baštine kiparske obitelji Straub provedeno je u sklopu međunarodnog projekta Tragom umjetnosti obitelji Straub. Uz Hrvatski restauratorski zavod, koji je bio voditelj projekta, u njegovoj su provedbi sudjelovali i Bavarski državni zavod za zaštitu spomenika, Javni zavod Republike Slovenije za zaštitu kulturne baštine te Sveučilišta u Ljubljani i Grazu, uz pridružene istraživače iz drugih baštinskih, vjerskih, znanstvenih i edukativnih ustanova. Projekt je sufinancirala Europska komisija programom Kreativna Europa.
Unutar zidina grada Korčule, sazdanog od kamena vađenog u obližnjim petralima, a stvaranog stoljećima graditeljskim znanjem i kamenoklesarskom vještinom brojnih majstora, smjestila se katedrala sv. Marka na kojoj „…je radilo nekoliko klesarskih generacija i svaka je ostavila znakove svojega vremena. Prve generacije dale su joj u početku XV. stoljeća, kad još bijahu žive romaničke tradicije, romaničku čvrstoću i stabilnost u konstrukciji, druga generacija sredinom XV. stoljeća okitila ju je kamenim dekorom koji je pri podanku zgrade čvrst i matematički proračunan, a pri vrhu kićen i slobodan.
Varaždinske Toplice spominju se prvi put u povijesnim izvorima u ispravi kralja Bele III. izdanoj u Stolnom Biogradu 1181. godine kao posjed zagrebačkog kap - tola. U središtu nekadašnjeg topličkog kaštela nalazi se današnja župna crkva sv. Martina biskupa (sancti Martini de Toplica), važan spomenik gotičko-barokne sakralne arhitekture te urbanistička i spomenička vrijednost Varaždinskih Toplica.
Župna crkva Svetoga Duha nalazi se u središtu mjesta Feričanci, a prvi put se spominje 1801. godine, kad je počela njezina gradnja. Dotad se bogoslužje održavalo u jednobrodnoj drvenoj kapeli sv. Bartola iz 17. stoljeća, koja se nalazila na prostoru današnjega župnog dvorišta. Župa u Feričancima osnovana je bez odgovarajućeg sakralnog objekta pa je pod utjecajem zagrebačkog biskupa Maksimilijana Vrhovca i pod patronatom Ivana Karla pl. Mihalovića sagrađena crkva 1803. godine.
Hrvatski je restauratorski zavod u suradnji s Vijećem za kulturu i znanost Dubrovačke biskupije 5. studenoga 2019. godine predstavio publikaciju Konzerviranje i restauriranje arhivskog gradiva iz perioda Dubrovačke Republike.
Križevci, crkva Svetoga Križa, Konzervatorsko-restauratorski radovi na baroknom oltaru Svetoga Križa
Crkva Svetoga Križa, kao stara župna crkva Donjega grada Križa (Cris, Crisa), podignuta je izvan njegovih zidina, unutar zasebne utvrde, a spominje se prvi put u pisanim izvorima 1232. godine. Na tom mjestu prvotno je bila sagrađena romanička crkva. Osnovna tlocrtno-prostorna organizacija današnje građevine nastala je u gotičkom razdoblju, tijekom 14. i 15. stoljeća. Pravilno orijentirano, poligonalno zaključeno svetište rastvoreno je trijumfalnim lukom, nad - svođeno križno-rebrastim svodom i osvijetljeno visokim biforama. U pravokutni brod crkve ulazi se kroz portale na zapadnom i južnom pročelju. Brod je presvođen svodom baroknog obilježja između 1714. i 1718. godine, a svako od četiri svodna polja osvijetljeno je baroknim prozorom. Zvonik je sagrađen sredinom 17. stoljeća, a njegov izgled sa secesijskim elementima, kao i izgled sakristije, nastao je tijekom obnove crkve početkom 20. stoljeća, prema projektu arhitekta Stjepana Podhorskog.