Publikacije
Križevci, crkva Svetoga Križa, Konzervatorsko-restauratorski radovi na baroknom oltaru Svetoga Križa
Crkva Svetoga Križa, kao stara župna crkva Donjega grada Križa (Cris, Crisa), podignuta je izvan njegovih zidina, unutar zasebne utvrde, a spominje se prvi put u pisanim izvorima 1232. godine. Na tom mjestu prvotno je bila sagrađena romanička crkva. Osnovna tlocrtno-prostorna organizacija današnje građevine nastala je u gotičkom razdoblju, tijekom 14. i 15. stoljeća. Pravilno orijentirano, poligonalno zaključeno svetište rastvoreno je trijumfalnim lukom, nad - svođeno križno-rebrastim svodom i osvijetljeno visokim biforama. U pravokutni brod crkve ulazi se kroz portale na zapadnom i južnom pročelju. Brod je presvođen svodom baroknog obilježja između 1714. i 1718. godine, a svako od četiri svodna polja osvijetljeno je baroknim prozorom. Zvonik je sagrađen sredinom 17. stoljeća, a njegov izgled sa secesijskim elementima, kao i izgled sakristije, nastao je tijekom obnove crkve početkom 20. stoljeća, prema projektu arhitekta Stjepana Podhorskog.
Vrbnička župna crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije spominje se prvi put u 14. stoljeću kao dvoranska građevina, dok je Agostino Valier 1579. godine spominje kao trobrodnu crkvu manjih dimenzija. O njezinu bogatom historijatu svjedoče i brojni glagoljski natpisi sačuvani in situ, prema kojima je poznato da je 1585. godine počela velika obnova crkve te da je 1592. godine izgrađeno novo svetište.
Nakon dvogodišnjih istraživanja provedenih u sklopu međunarodnog projekta Tragom umjetnosti obitelji Straub, nova saznanja objedinjena su u istoimenom monografskom izdanju.
Istraživanje baštine kiparske obitelji Straub provedeno je u sklopu međunarodnog projekta Tragom umjetnosti obitelji Straub (www.trars. eu). Uz Hrvatski restauratorski zavod, koji je bio voditelj projekta, u njegovoj su provedbi sudjelovali i Bavarski državni zavod za zaštitu spomenika, Javni zavod Republike Slovenije za zaštitu kulturne baštine te Sveučilišta u Ljubljani i Grazu, uz pridružene istraživače iz drugih baštinskih, vjerskih, znanstvenih i edukativnih ustanova. Projekt je sufinancirala Europska unija programom Kreativna Europa.