chapter07.jpg

Arheolozi Odjela za kopnenu arheologiju – Juršići Hrvatskog restauratorskog zavoda proveli su od 9. do 25. srpnja 2018. godine arheološka istraživanja na nalazištu Deuce kod Prezida. Istraživanja su izvedena u sklopu projekta „Prekogranična destinacija kulturnog i zelenog turizma Claustra Alpium Iuliarum – CLAUSTRA+“ koji je sufinanciran sredstvima iz programa Europske unije Interreg V-A Slovenija – Hrvatska (2014-2020) te sredstvima Ministarstva kulture RH.

Nalazište Deuce dio je obrambenih zidova kasnoantičkog obrambenog sustava Claustra Alpium Iuliarum koji su štitili jednu od rijetkih prirodnih komunikacija Gorskog kotara prema zapadu. Obrambeni zid okomito siječe Prezidansku dolinu, točno po državnoj granici s Republikom Slovenijom, a na bočnim se stranicama doline prema istoku odvajaju još dva kraka, čineći na taj način formaciju u obliku potkove. Ukupna dužina toga segmenta obrambenog zida iznosi oko 2,8 km, s tim da je dužina poprečnog kraka nešto veća od 900 m. Nalazište Deuce nalazi se na strateški važnoj poziciji, upravo na spoju poprečnog i južnog kraka obrambenog zida, na platou s kojega je bio moguć vrlo dobar nadzor branjenog prostora.

U istraživanjima su osim djelatnika Hrvatskog restauratorskog zavoda sudjelovali i studenti iz Hrvatske i Slovenije, sa zagrebačkog, pulskog, koparskog i ljubljanskog sveučilišta, za koje je bio organiziran arheološki kamp. U sklopu kampa studenti su imali priliku učiti o obrambenom sustavu, metodologijama istraživanja, arheološkoj dokumentaciji te obradi prikupljenih podataka i nalaza.

Fotoalbum

Istraživanjima je potvrđeno da se na predjelu Deuce pružao obrambeni zid širok približno 1,2 m, s čije su se unutarnje strane nalazili istaknuti potpornji dimenzija 1 x 1 m, raspoređeni na udaljenosti od 3,8 m. Zid je bio građen od kamena uz primjenu vapnene žbuke. Slične strukture zabilježene su i na drugim lokacijama iz sustava Claustra, poput Jelenja u Hrvatskoj te Beneta, Rakitne, Pokojišča ili Ajdovskog zida u Sloveniji. Pretpostavlja se da je na potpornje najvjerojatnije postavljana drvena konstrukcija za potrebe stražarske staze i promatračnice.

Utvrđeno je također da je od samog nalazišta Deuce prema istoku zid mijenjao strukturu, odnosno da je u nastavku građen tek kao suhozid. U istraživanju je pronađena i manja količina pokretnih nalaza.

Istražene građevinske strukture bit će dokumentirane metodom 3D laserskog skeniranja te potom konzervirane.

Go to top