chapter08.jpg
Nalazite se ovdje: Zavod

O Zavodu

Adresa

Nike Grškovića 23
10000 Zagreb, Hrvatska

Tel. +385-(0)1-4684-599
Faks +385-(0)1-4683-289
E-mail Ova je e-mail adresa je zaštićena od spam-robota. Morate uključiti Javascript da biste je vidjeli.

Djelatnost

Hrvatski restauratorski zavod utemeljen je 1996. godine uredbom Vlade Republike Hrvatske o spajanju javnih ustanova konzervatorsko-restauratorskih djelatnosti u vlasništvu Republike Hrvatske: Zavoda za restauriranje umjetnina (utemeljen godine 1948.) i Restauratorskog zavoda Hrvatske (utemeljen godine 1966.).

Osnovna djelatnost Zavoda je konzerviranje i restauriranje nepokretnih kulturnih dobara (graditeljskog naslijeđa, zidnih slika i mozaika, kamene plastike, štukatura), pokretnih kulturnih dobara (štafelajnog slikarstva, drvene polikromirane skulpture, umjetnina na papiru i od kože, namještaja, predmeta od tekstila i metala), arheološke baštine te drugih predmeta kulturnog, povijesnog ili tehničkog značaja.

Uz ravnatelja, kojega po natječaju natječaju imenuje ministar kulture, Zavodom upravlja sedmeročlano Upravno vijeće. Predsjednika i tri člana Upravnog vijeća imenuje ministar kulture, dva člana biraju stručni djelatnici Zavoda , dok se jedan član bira iz reda svih zaposlenika Zavoda sukladno Zakonu o radu. Zavod se financira iz državnog proračuna, a neposredno surađuje s konzervatorskim odjelima Uprave za zaštitu kulturne baštine Ministarstva kulture Republike Hrvatske te sa stručnim i znanstvenim ustanovama u Hrvatskoj i u inozemstvu, u svrhu rješavanja svojih zadaća istraživanja, konzervatorsko-restauratorske zaštite i očuvanja kulturnih dobara.

Kratak filmski pregled djelatnosti i lokacija Hrvatskoga restauratorskog zavoda, snimljen povodom petnaeste obljetnice osnutka (2012), pogledajte ovdje.

Povijesni razvoj

Osnivanjem Restauratorskog zavoda u okviru Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti 1948. g., splitske radionice 1954. pri Konzervatorskom odjelu u Splitu, potom i zadarske 1958. pri zadarskom odjelu HAZU-a stvoreni su temelji za sustavnu konzervatorsko-restauratorsku djelatnost u Hrvatskoj. Važan razvojni poticaj djelatnost dobiva osnivanjem Restauratorskog zavoda Hrvatske u Zagrebu 1966. g. koncipiranog kao središnja konzervatorsko-restauratorska ustanova koja sjedinjuje zaštitne radove na graditeljskoj i ukupnoj umjetničkoj baštini s prirodoslovnim laboratorijem u svojem sastavu. Dvadesetak godina poslije Zavod za restauriranje umjetnina, ranije pod nazivom Restauratorski zavod HAZU, otvara prvi odjel izvan Zagreba i to za istarsko-primorsku regiju u Vodnjanu i Juršićima.

Ratna agresija na Hrvatsku 1991. g., praćena razaranjem kulturne baštine, zaoštrila je problem ubrzanog razvoja konzervatorsko-restauratorske djelatnosti. U dvorcu Batthyány u Ludbregu osposobljen je prostor za središnji depo evakuiranih umjetnina i atelje za njihovo konzerviranje i restauriranje uz posebno uređene prostore za stručne skupove i odvijanje programa međunarodne suradnje, dok je u Dubrovniku obnovljen ljetnikovac Stay za potrebe tamošnjeg restauratorskog odjela. U osječkoj Tvrđi otvoren je Restauratorski odjel uz prostore za smještaj i poticanje tradicijskih zanata.

Prekretnica u restauratorskoj djelatnosti uslijedila je odlukom Vlade Republike Hrvatske iz 1996. g. o spajanju Zavoda za restauriranje umjetnina i Restauratorskog zavoda Hrvatske pod nazivom Hrvatski restauratorski zavod. Uz sjedište Uprave Zavoda, specijalizirani odjeli i radionice za konzervatorsko-restauratorske radove na pojedinim vrstama umjetnina smješteni su u Zagrebu, Splitu i Dubrovniku, Ludbregu, Rijeci, Zadru, Osijeku, Vodnjanu i Juršićima.