Izložba »Četiri evanđelista u opusu Mattije Pretija«

Ispis

Projekt Dubrovački evanđelisti bavi se dvjema cjelinama slika s prikazom četiriju evanđelista iz crkava Gospe od Karmena i Svetog Vlaha, pripisanim radionici priznatog talijanskog baroknog umjetnika i viteza Malteškog reda, Mattije Pretija. Uslijed neuglednog stanja, potamnjelog i zamagljenog laka te opsežnih retuša/preslika iz ranijih vremena, sve do početka restauratorskih radova slike su bile uvelike zanemarene.

preti1m

Tek se 2005. godine, kada je Hrvatski restauratorski zavod započeo restauraciju cjeline iz Gospe od Karmena, razotkrila njena izvrsna kvaliteta. Istraživanja su nagovijestila da bi barem dio slika ove cjeline mogao biti i djelo samog Mattije Pretija. Istraživanja provedena u Opificiju delle Pietre Dure (OPD) u Firenci otkrila su 2008. godine da materijali korišteni za dvije dubrovačke cjeline nemaju malteško porijeklo, kako se početno pretpostavljalo. S obzirom na to, ranije predložena datacija u vrijeme majstorovog malteškog razdoblja dovedena je u pitanje. Konačno, 2011. godine, sufinanciranjem projekta od strane europske organizacije Archlab Charisma omogućena su daljnja istraživanja u OPD-u na temu pitanja izvornika, replika i kopija kroz proučavanje uzoraka sa slika Mattije i Gregorija Pretija i njihovih radionica. Istraživanja su dala temelje za daljnje zaključke o uobičajenom sastavu Mattijinih preparacija i njegovim omiljenim pigmentima/bojama nasuprot materijalima koje je koristio njegov brat Gregorio.

preti1m

Na početku projekta bila je poznata samo jedna slika iz negdašnje Pretijeve cjeline Evanđelista: Sv. Marko u Italiji te dvije kopije prema Pretiju, Sv. Marko i Sv. Luka, na Malti. Dubrovačke slike su, stoga, bile ključne za rekonstrukciju ikonografije cjeline. Uz Sv. Marka u Cosenzi, otkriveno je postojanje drugog Pretijevog originala, Sv. Ivana, u Italiji. Nadalje, otkriveno je da se slika Sv. Luka evanđelist pojavila na njemačkom antikvarskom tržištu 1998. godine (nepoznati vlasnik, Italija). Osim toga, pronađene su i preostale dvije kopije evanđelista na Malti. Ova otkrića stavila su dvije dubrovačke cjeline u novi kontekst, svrstavajući ih u poprilično popularan niz slika malteškog viteza, Mattije Pretija. To je osobito znakovito uzmemo li u obzir da se dotad smatralo da barokni majstor nikad nije ponavljao svoje kompozicije.

Na samom početku istraživanja korelacija između dvaju dubrovačkih cjelina nije bila u potpunosti jasna. Pitanje je li jedna cjelina bila kopija one druge ili su obje cjeline nastale prema zajedničkom predlošku unutar iste radionice bilo je u potpunosti otvoreno. Rezultati istraživanja pokazali su da je riječ o jednakim predlošcima i identičnim materijalima koji ukazuju na zajedničko porijeklo unutar iste radionice, tj. radionice Mattije Pretija.

Fotografije s izložbe

Iako obje cjeline nose očite elemente prototipa, uključujući i najmanje detalje, rafiniranija izvedba evanđelista iz Karmena upućuje na vrlo uspjelu radioničku repliku s intervencijama Mattije Pretija osobno. Evanđelisti iz Sv. Vlaha, naprotiv, ostavljaju dojam solidne izvedbe, te se svrstavaju u kategoriju dobro izvedenih radioničkih replika bez udjela samog majstora.

Dugo se pretpostavljalo da je „serija-prototip” bila naslikana na Malti tijekom 1670-ih godina. Rezultati istraživanja pozvali su na datiranje originalne cjeline i njenih replika natrag prema Pretijevu ranijem rimskom (prije 1651.), odnosno napuljskom (1653.-1660.) razdoblju. Stoga su i dubrovačke replike morale biti naručene u tom vremenskom okviru.

Konačno, pitanje tko je naručio ove umjetnine i kad su one dospjele u Dubrovnik zasad ostaje bez odgovora. Naručitelj je, vrlo vjerojatno, bio iz reda dubrovačkih plemića ili bogatih pučana koji su, kao uspješni diplomati i trgovci duž Jadrana i Mediterana, bili u kontaktu s talijanskim umjetnicima i trgovcima umjetnina. Oni su nerijetko naručivali i oltarne slike, poput Gradića i Restića, naručitelja oltarnih pala u Crkvi Gospe od Karmena gdje jedna cjelina Evanđelista također izvorno pripada.

Izložba je posvećena uspomeni na Vlaha Pustića (1959–2014), suosnivača i voditelja Restauratorskog odjela Dubrovnik.

Plakat izložbe (PDF: 200 kb)

Deplijan (PDF: 2,5 mb)

Panoi (PDF: 60 mb)

Termini

Srijeda, 23. travnja 2014., Knežev dvor, Dubrovnik

18:00 Kratka predavanja tijeku i rezultatima projekta

19:30 Otvorenje izložbe

Suradnja