Na inicijativu požeških konzervatora istraživanje kripte katedrale sv. Terezije Avilske započelo je u jesen 2004. godine, u sklopu opsežnih radova na obnovi katedrale. Kripta tlocrtnog je oblika slova T prostire se dijelom ispod svetišta i dijelom pod brodom crkve. Dio ispod svetišta služio je isključivo za ukop klera, a dio ispod broda za ukop uglednih građana. 2006. godine započela je višegodišnja uspješna suradnja s Odjelom za tekstil Hrvatskoga restauratorskog zavoda na istraživanju, dokumentiranju, zaštiti i restauriranju te bogate zbirke pogrebnog tekstila iz 18. (liturgijsko ruho) i 19. stoljeća (građanska odjeća).
Obradom matičnih knjiga umrlih iz župe sv. Terezije Avilske (Liber Mortuarum I i II), u razdoblju od 1760. do 1867. godine, utvrđen je broj od 546 pokopanih u kripti katedrale. Ljesovi su se slagali jedan na drugi u tri do četiri reda. Raznobojnost ljesova oslikanih živim, svijetlim tonovima boja poput plave, žute, zelene, ružičaste, kao i raznovrsnost dekorativnih i religijsko-simboličnih motiva, bila je poticaj za istraživanje i dokumentiranje ovakve vrste spomeničke građe. Sačuvani predmeti - ljesovi, križići, krunice, svetačke medaljice te odjeća, ne samo da govore o kulturi jednoga vremena, već i svjedoče o duhovnosti i želji čovjeka za vječnim životom kao i njegovom odnosu prema smrti.
Izložbeni plakati
Nije čest slučaj da su pogrebni tekstilni predmeti očuvani u toj mjeri da im se može vratiti izvorna fleksibilnost te da se nakon završetka radova mogu izložiti na lutkama i prezentirati javnosti. Upravo u slučaju tekstilnog inventara kripte katedrale sv. Terezije Avilske stanje predmeta to je omogućilo. Riječ je o situaciji gdje je moguće istovremeno prezentirati veći broj haljina s popratnim predmetima koje nas na osobit način, od desetljeća do desetljeća vode kroz devetnaesto stoljeće, dajući presjek čestih promjena i razvoja modnih stilova. Uz to, haljine odabirane za posljednji ovozemaljski put spona su između života i smrti pokojnica i pričaju nam priče o svojim vlasnicama i njihovom životu. Ta spoznaja ne ostavlja nas ravnodušnima i pobuđuje poštovanje.
U želji da se javnosti pokaže ova jedinstvena spomenička građa inicijativom konzervatora iz Ministarstva kulture, odnosno Konzervatorskog odjela u Požegi i restauratora iz Odjela za i Odsjeka za tekstil Hrvatskoga restauratorskog zavoda iz Zagreba i Ludbrega, dobar je dio tekstilne građe spašen te dijelom obnovljen i prezentiran javnosti 2007. godine izložbom Memoria. Izložbom Svileni tragovi, također u prostoru Konzervatorskog odjela u Požegi, predstavljaju se i recentno restaurirani predmeti zbirke, čija obnova još traje. U 2015. godini planira se izvođenje preventivne konzervacije na ostatku tekstilnog inventara kripte koji se sastoji od još 30-tak tekstilnih predmeta. Idejno rješenje i realizaciju postava izložbe izveli su konzervatori iz Ministarstva kulture, Konzervatorskog odjela u Požegi, dok su konzervatorsko-restauratorski radovi na predmetima te njihov opis na plakatima djelo konzervatora-restauratora Hrvatskog restauratorskog zavoda.
