Dobitnik Nagrade 'Vicko Andrić' za životno djelo ugledni je profesor Tomislav Marasović koji je izvanrednim doprinosom i radom na zaštiti kulturne baštine obilježio vrijeme u kojem je djelovao, a njegova djela ostaju trajno dobro Republike Hrvatske. Posebno priznanje dodijeljeno je profesorici, lady Jadranki Njerš Beresford Peirse, osnivačici i voditeljici zaklade The International Trust for Croatian Monuments iz Londona, radi izuzetnih zasluga i velikog zalaganja na području zaštite hrvatskih kulturnih dobara.

Odbor Nagrade "Vicko Andrić" pod predsjedanjem pomoćnice ministra kulture Sanje Šaban na sjednici održanoj 10. srpnja 2015. godine donio je odluke o ovogodišnjim dobitnicima nagrade za izvanredna postignuća u području zaštite kulturne baštine u Republici Hrvatskoj za 2014. godinu. Nagrada se dodjeljuje za postignuća u konzervatorsko-restauratorskim radovima na očuvanju kulturne baštine, istraživanju i dokumentiranju kulturnih dobara, razvoju konzervatorske i konzervatorsko-restauratorske struke i unaprjeđenju sustava zaštite kulturne baštine te očuvanju i obogaćenju ukupnog fundusa kulturne baštine Republike Hrvatske.

Ovogodišnji dobitnik Nagrade 'Vicko Andrić' za životno djelo ugledni je profesor Tomislav Marasović, koji je izvanrednim doprinosom i radom na zaštiti kulturne baštine obilježio vrijeme u kojem je djelovao, a njegova djela ostaju trajno dobro Republike Hrvatske, izvijestilo je u srijedu Ministarstvo kulture.

"Iako je profesor Marasović u 86. godini još uvijek aktivan i produktivan znanstvenik, njegovo golemo djelo u domeni zaštite kulturne baštine je zaključeno i moguće ga je valorizirati kao izniman doprinos teoriji, edukaciji i konzervatorskoj praksi u Hrvatskoj, ali i na širem internacionalnom planu", ističe se u obrazloženju Odbora te nagrade. Marasović pripada nestorima klasične generacije naših ponajboljih stručnjaka u domeni zaštite baštine, pa mu stoga Nagrada "Vicko Andrić" za životno djelo zasluženo pripada, dodaje se.

Taj je istaknuti znanstvenik radio na fakultetima u Zagrebu, Zadru i Splitu, a kao gostujući profesor predavao je o istraživanju i zaštiti spomenika, s naglaskom na hrvatsku baštinu, u SAD-u i diljem Europe. Težište interesa mu je Dioklecijanova palača, koja je i velikim dijelom njegovim zaslugama upisana na Listu svjetske baštine UNESCO-a, a fokusira se i na istraživanja povijesnih urbanih cjelina Dalmacije te predromaničke arhitekture. Objavio je nekoliko stotina znanstvenih i stručnih članaka te čak šezdesetak knjiga, od popularizacijskih formata poput vodiča do znanstvenih monografija najviše razine. Krunu Marasovićeva publicističkog opusa predstavlja recentna edicija "Dalmatia praeromanica l-IV", u kojoj na oko 2500 stranica elaborira ukupan korpus hrvatskih predromaničkih spomenika.

Uz istraživački i publicistički rad, važan je njegov prinos na području poslijediplomskog studija Graditeljsko naslijeđe u Splitu, kojemu je 1975. bio jedan od osnivača, i na kojemu je vodio ključne kolegije s područja zaštite baštine, dok je njegov rad u međunarodnim tijelima vezanima uz zaštitu spomenika, ICCROM-u i ICOMOS-u, omogućio afirmaciju hrvatske baštine i dotok novih konzervatorsko-restauratorskih znanja.

Uz Nagradu za životno djelo, dodijeljene su i godišnje nagrade za izvanredna postignuća u području zaštite kulturne baštine u Hrvatskoj tijekom protekle godine.

Dobitnice godišnje nagrade djelatnice su Hrvatskog restauratorskog zavoda Gordana Car, Venija Bobnjarić-Vučković i Lana Čačić. Nagrada im je pripala za konzervatorsko-restauratorske radove na grobnom tekstilu, haljinama i maramama pronađenima u kripti katedrale sv. Terezije Avilske u Požegi. "Istraživanje i proučavanje takve vrste građe bilo je velik izazov jer riječ je o specifičnom, nesvakidašnjem materijalu koji izaziva proturječja, pri čemu je bila potrebna hrabrost, ali i odgovornost konzervatorske struke - uvidjeti važnost materijala i zaštititi ga od zaborava i propadanja, jer su nalazi iz kripte požeške katedrale prema dosadašnjim saznanjima jedinstveni u Hrvatskoj", stoji u obrazloženju. Restauratorski radovi su trajali od 2006. do 2010. godine, a prošle godine su predstavljeni na izložbi "Svileni tragovi" u prostoru Konzervatorskog odjela u Požegi.

Profesor Božidar Škofač iz Letovanića dobitnik je nagrade za doprinos lokalnoj zajednici, na očuvanju i promociji kulturne baštine, za "aktivno, sustavno višegodišnje sudjelovanje u očuvanju kulturne baštine svoga zavičaja na području graditeljske tradicijske baštine, etnografskih predmeta, kao i zaštiti nematerijalne kulturne baštine".
S više od pet tisuća predmeta, među kojima se ističu bogati uporabni tekstil i raskošne nošnje, njegova je zbirka jedna od najvećih privatnih etnografskih zbirki u Hrvatskoj i zaštićeno je kulturno dobro. Dio zbirke je otvoren za javnost i do danas ju je razgledalo oko deset tisuća ljudi. Škofač je prije četrdeset godina pokrenuo obnovu djedove kuće iz 1793., čime je počeo njegov rad na zaštiti arhitekture. S vremenom je počeo kupovati druge tradicijske katnice, pokretao obnove kapela, savjetovao vlasnike tradicijskih kuća pri njihovoj obnovi, a tijekom prošlogodišnjih poplava spašavao je pokretnu i nepokretnu baštinu. Utemeljio i KUD Poculica koji je od zaborava spasio dvadesetak plesova i kola te stotinjak pjesama.

Posebno priznanje dodijeljeno je profesorici, lady Jadranki Njerš Beresford Peirse, osnivačici i voditeljici zaklade The International Trust for Croatian Monuments iz Londona, radi izuzetnih zasluga i velikog zalaganja na području zaštite hrvatskih kulturnih dobara. Potaknuta ratnim događajima u Hrvatskoj ona se od 1991. intenzivno posvećuje radu na zaštiti ratom ugrožene spomeničke baštine Hrvatske, a njezin se angažman nastavlja i nakon završetka Domovinskog rata, pa brojnim sakupljenim donacijama pomaže u obnovi niza kulturnih dobara koja su pretrpjela velika ratna oštećenja. Među ostalim, sakuplja donacije za obnovu pokretne kulturne baštine, organizira stručne radionice i predavanja, pomaže usavršavanje mladih stručnjaka te u opremanju više restauratorskih radionica, a zadnjih godina sudjeluje u zaštiti crkvenog ruha, ponajprije u dijelu njegove pohrane.

O nagradama je odlučio Odbor u sastavu: Branka Šulc, Žarko Španiček, Ranka Saračević Wuerth, Zrinka Paladino, Bianka Perčinić Kavur, Radoslav Buzančić, Katja Marasović, Blanda Matica, pod predsjedanjem pomoćnice ministra kulture Sanje Šaban.

Nagrade "Vicko Andrić" dodijelit će se 28. rujna u Muzeju Mimara, u sklopu obilježavanja Dana Europske baštine.

Objavu s obrazloženjima za dodjelu nagrada pročitajte na stranici Ministarstva kulture.