Uz svečanu proslavu 300. obljetnice Alke, ključni događaj ove godine je otvaranje Muzeja Sinjske alke gdje će tradicija ove drevne viteške igre biti prezentirana tijekom cijele godine.

Za očuvanje fundusa povijesnih alkarskih odora i opreme od presudne je važnosti djelatnost koju 1981. počinje Restauratorski zavod Hrvatske projektom izrade replika tekstilnih predmeta, konjske opreme i oružja Sinjske alke, u okviru kojeg je i osnovan Odjel za restauriranje tekstila. Taj po mnogo čemu specifični i jedinstveni projekt obnove traje neprekinuto do 2014. godine, a krasi ga i kontinuirani interdisciplinarni pristup uz suradnju sa stručnjacima i znanstvenicima različitih profila (akademski kipari, slikari, dizajneri, etnolozi, povjesničari, povjesničari umjetnosti, kemijski i tehnički inženjeri te stručnjaci kao što su krojači, vezilje, pletilje, draguljari, kožari i drugi).

O važnosti toga dugotrajnog i opsežnog programa Hrvatskoga restauratorskog zavoda svjedoči i 958 izrađenih replika, od toga 866 komada nošnje (alkarske košulje i maite, krožeti, dolame, svileni pojasevi, gaće, kalpaci, momačke košulje i maite, strukani pojasevi, ječerme, kumparani, kape s peškirima), 54 komada konjske opreme (abaje, pusati, oglavići, podsedlica, kuburluci) i 38 komada oružja alkara i alkarskih momaka (jatagani). Postupak izrade replika bio je iznimno složen u tehničkom i izvedbenom smislu te u pogledu nabave materijala i suradnje s različitim institucijama. Obuhvaćao je izradu nacrta i serigrafiju, nabavu i preradu osnovnih materijala u suradnji s desetak domaćih i stranih proizvođača konca i tkanina (Nada Dimić, Varteks, Unitas, Leonische Drahtwerke A.G. iz Nürnberga, Njemačka, Mutinelli s. n. c. iz Padove, Italija, i dr.) te završnu obradu (krojenje, šivanje, vezenje, pletenje), za što su bili angažirani i brojni vanjski suradnici.

Usporedno s izradom replika koje su omogućile neprekinuto održavanje natjecanja, program je u kasnim 80-ima dopunjen konzervatorsko-restauratorskim radovima na izvornim predmetima i njihovim povijesnim slojevima kako bi sačuvani i primjereno izloženi svjedočili o bogatoj i vrijednoj tradiciji sinjskoga kraja. Konzervatorsko-restauratorski radovi izvedeni su na 599 originalnih predmeta; 403 komada nošnje (alkarski peturini, krožeti, dolame, svileni pojasevi, gaće, kalpaci, momačke košulje, gaće, strukani pojasevi, ječerme, kumparani, kape s peškirima), 76 komada konjske opreme (abaje, pusati, oglavići, sedlo, podsedlica, navratnik, kuburluci) te 120 komada oružja (sablje, jatagani, kubure, puške, štit). Radovi na tom višegodišnjem programu izvedeni su pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture RH i Viteškoga alkarskog društva Sinj. Tijekom izvođenja konzervatorsko-restauratorskih radova uz neizostavnu upotrebu beskiselinskih, neutralnih i zaštitnih materijala, primijenjeni su uobičajeni konzervatorsko-restauratorski postupci, posebno postupci detaljnog dokumentiranja zatečenog stanja i svih djelovanja, laboratorijske i tehničke analize identifikacije materijala i tehnologije izrade, uklanjanje nečistoća i zatvaranje oštećenja primjerenim sredstvima i tehnikama te završno pohrana predmeta.

Radove su određivale smjernice Stručnog savjeta i komisije, a vodila ih je i koordinirala Bernarda Rundek Franić, konzervator-restaurator savjetnik, tadašnja voditeljica Odjela za tekstil. Voditelj obnove oružja od 1995. bio je Antonio Šerbetić, restaurator majstor.

U navedenim radovima sudjelovalo je više desetaka djelatnika Hrvatskoga restauratorskog zavoda iz Odjela za tekstil, papir i kožu, Radionice za metal, Prirodoslovnog laboratorija i Informacijsko-dokumentacijskog odjela Službe za pokretnu baštinu.

O programu svečane proslave 300. obljetnice Alke koji obuhvaća dvadesetak raznovrsnih projekata, od radionica za djecu, filmskih večeri i snimanja dokumentarnog filma, izrade alkarskih suvenira i kovanog novca do održavanja znanstvenog simpozija, pročitajte na mrežnim stranicama Sinjske alke.