Uz vlč. Crnovića i lokalno stanovništvo župe prezentaciji su prisustvovali i mons. Antun Toljanić, ekonom Krčke biskupije i mons. mr. Zvonimir Seršić, predstojnik Ureda za crkvenu umjetnost i kulturna dobra Krčke biskupije. Prezentacija je organizirana sa svrhom upoznavanja župljana i predstavnika Biskupije Krk s dosada provedenim konzervatorsko-restauratorskim radovima i pojedinim postupcima na oltaru, ali i podizanja svijesti o važnosti očuvanja kulturne baštine i njenom značaju za lokalnu zajednicu. Hrvatski je restauratorski zavod konzervatorsko-restauratorske radovi na oltaru započeo 2012. godine i od tada svake godine župa Uznesenja Blažene Djevice Marije i povremeno Krčka biskupija financijski pomažu provedbu radova. Izložen je i daljnji plan zahvata na središnjem dijelu oltara koji podrazumijeva slijedeće konz.-rest. radove: izrada kredne osnove, pozlata, retuš, završno lakiranje te montaža u svetištu crkve.

Prema povjesničarki umjetnosti Radmili Matejčić glavni oltar Uznesenja Marijinog pripada grupi tzv. zlatnih oltara s područja Istre, Kvarnerskih otoka i Hrvatskog primorja koji su nastali na području neposrednog utjecaja Venecije, s izrazito tektonskim oblikom slavoluka čija je modelacija preuzeta iz Serlijevih, Palladijevih i drugih traktata o arhitekturi i ornamentici. Tijekom vremena, izgled oltara je više puta mijenjan. Središnji je dio oltara nastao krajem 16. stoljeća te je izvorno u potpunosti pozlaćen, dok su bočna krila nadograđena kasnije, vjerojatno u razdoblju baroka.