Publikacije

Krčka slika Sacra conversazione (280 x 190 x 1,8 cm) jedna je od najvećih renesansnih slika na drvu u našoj zemlji. Povijesno-umjetničke analize upućuju na autorstvo radionice Bernardina Licinija, slikara bergamskog porijekla djelatnog u Veneciji u prvoj polovici 16. stoljeća. Unutar njegova opusa, krčka slika iz 1531. godine jedna je od ukupno tri sačuvane oltarne pale velikog formata naslikane na drvu. Prva je nastala 1530. godine za crkvu San Vito u Ferrari, a druga je glasovita Sacra conversazione iz 1535. godine, naslikana za crkvu Santa Maria Gloriosa dei Frari u Veneciji. U dnu slike vidljiv je natpis MDXXXI / SVPTIB. P.F.P. CRASSOVICH. DE. VEGLA, što svjedoči o tome da se radi o donaciji obitelji Krašović iz grada Krka 1531. godine.

Crkva Bezgrešnog začeća Blažene Djevice Marije u Kaštel Štafiliću primjer je spoja tradicijskih elemenata i baroknih stilskih oblika. Svoj današnji oblik dobila je 1765. godine, a protomajstor je bio Ignacije Macanović Raguseo iz Trogira. Kapela sa sakristijom dozidana je deset godina kasnije.

Istraživanje baštine kiparske obitelji Straub provedeno je u sklopu međunarodnog projekta Tragom umjetnosti obitelji Straub. Uz Hrvatski restauratorski zavod, koji je bio voditelj projekta, u njegovoj su provedbi sudjelovali i Bavarski državni zavod za zaštitu spomenika, Javni zavod Republike Slovenije za zaštitu kulturne baštine te Sveučilišta u Ljubljani i Grazu, uz pridružene istraživače iz drugih baštinskih, vjerskih, znanstvenih i edukativnih ustanova. Projekt je sufinancirala Europska komisija programom Kreativna Europa.

Unutar zidina grada Korčule, sazdanog od kamena vađenog u obližnjim petralima, a stvaranog stoljećima graditeljskim znanjem i kamenoklesarskom vještinom brojnih majstora, smjestila se katedrala sv. Marka na kojoj „…je radilo nekoliko klesarskih generacija i svaka je ostavila znakove svojega vremena. Prve generacije dale su joj u početku XV. stoljeća, kad još bijahu žive romaničke tradicije, romaničku čvrstoću i stabilnost u konstrukciji, druga generacija sredinom XV. stoljeća okitila ju je kamenim dekorom koji je pri podanku zgrade čvrst i matematički proračunan, a pri vrhu kićen i slobodan.